Odsjek za edukaciju i rehabilitaciju na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

Odsjek za edukaciju i rehabilitaciju najmlađi je odsjek pri Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Formiran je u akademskoj 2016/2017.g. kao odgovor na potrebe za stručnim osobljem u svijetlu cjelokupnih edukacijskih reformi, a posebno u svijetlu odgovora na izazove inkluzivne edukacije. Predmeti koji se izučavaju na ovom odsjeku prate tradiciju sličnih institucija u regionu, kao što su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, te Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Pored regionalnih, prilikom izrade nastavnih planova i programa uzeti su u obzir programi koji se nude na najprestižnijim svjetskim univerzitetima u polju specijalne edukacije (University of Kansas, Vanderbilt University i drugi). Veliki naglasak u edukaciji studenata ovog odsjeka je stavljen na praktični rad, tako da će studenti imati priliku upoznati se sa praktičnim segmentima edukacijsko-rehabilitacijskog rada.

Studenti koji završe ovaj Odsjek imaće pune kompetencije za pružanje edukacijsko-rehabilitacijske podrške djeci sa teškoćama u razvoju. Između ostalog, završeni edukatori-rehabilitatori će imati kompetencije za rad sa djecom sa intelektualnim teškoćama, sa djecom oštećenog sluha, oštećenog vida, kao i sa djecom sa drugim razvojnim teškoćama.

Odsjek za razrednu nastavu

O ODSJEKU RAZREDNA NASTAVA

Promjene u strukturi Nastavnog plana i programa studija Razredne nastave Pedagoškog fakulteta temelje se na principima reforme Univerziteta u Sarajevu, u skladu sa Bolonjskom deklaracijom i zajedničkom Deklaracijom ministara obrazovanja od 19.6.1999. godine.

Novi Nastavni plan i program zasnovan je na dosadašnjim iskustvima i zahtjevima u obrazovanju profesora razredne nastave, koji će po završetku četvorogodišnjeg studija biti osposobljeni za odgojno-obrazovni rad u razrednoj nastavi devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Usklađen sa programima zemalja Evropske unije, novi program Pedagoškog fakulteta u Sarajevu omogućuje integriranje u evropske procese koji zahtijevaju efikasnije uključivanje u tržišne tokove rada.

Nastavni plan četvorogodišnjeg studija razredne nastave sadrži obavezne (opće i stručne ) predmete, izborne predmete i profesionalnu pedagošku i metodičku praksu.

U popisu navedenih predmeta evidentiran je broj semestara i ukupan broj ECTS bodova.

Osnovna polazišta novog Nastavnog plana i programa razredne nastave proizlaze iz slijedećih zahtjeva za: 

  • produženjem duge tradicije obrazovnog i odgojnog rada Pedagoškog fakulteta na području Bosne i Hercegovine (od 1945. godine, te u nekoliko docnijih faza njena transformiranja u novijem predratnom periodu do 1992. godine i u poslijeratnom periodu od 1992. godine do danas),

  • inoviranjem po uzoru na srodne nastavne programe u Evropi, u skladu sa evropskim i svjetskim standardima savremenog obrazovanja koje uvažava faktore kvaliteta, novog vrednovanja i mobilnosti studenata evropskih zemalja na svim nivoima studija, kao i poslije studija - u fazi zapošljavanja,

  • zadovoljavanjem savremenih potreba u obrazovanju profesora razredne nastave s kvalitetnijim obrazovno-odgojnim kompetencijama u devetogodišnjoj osnovnoj školi,

  • reguliranjem problema deficitarnosti nastavnog osoblja u razrednoj nastavi Bosne i Hercegovine, u skladu sa važećim Zakonom o osnovnom obrazovanju i organiziranjem razredne nastave za učenike od prvog do petog razreda, uz mogućnost uvođenja i "timske nastave".

Studenti imaju mogućnost upisa različitih izbornih kolegija koji će im osigurati fleksibilniji pristup srodnim programima studija drugih visokoškolskih ustanova.

Pedagoški fakultet u Sarajevu, u tom smislu, duži niz godina realizira projekt razmjene studenata i nastavnika sa visokoškolskim institucijama u inostranstvu

Način polaganja ispita

Ispiti se polažu usmeno, pismeno i praktično. U Nastavnom planu uz svaki nastavni predmet naznačen je i način polaganja ispita (Vidjeti priloženi Nastavni plan).

Profesionalna pedagoška praksa traje dva semestra (4 ECTS boda), a profesionalna pedagoška i metodička praksa 3 semestra, sa 25 ECTS bodova iz Metodika nastave bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i književnosti, matematike, prirode i društva, likovne, muzičke i tjelesne kulture, te školske pedagogije.

Pregled zastupljenih predmeta uključuje samostalnu profesionalnu praksu (1 semestar, 5 ECTS bodova) i izradu diplomskog rada u završnom semestru studija (1 semestar, 6 ECTS bodova).

Nastavni plan omogućuje:

  • osposobljavanje studenata za realizaciju predmeta zastupljenih u mlađim razredima osnovne škole (bos/hrv/srp. jezika, matematike, prirode i društva, likovne, muzičke, tjelesne i zdravstvene kulture),

  • kompatibilnost predloženog kurikuluma sa općim zahtjevima razredne nastave,

  • teorijsku i praktičku pripremu za permanentno usavršavanje i njegovo promoviranje među roditeljima, učenicima i članovima šire zajednice,

  • usavršavanje pristupa školskom kurikulumu, organiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada,

  • pridavanje posebnog značaja nastavnoj praksi,

  • potenciranje različitih opcija studiranja u okviru primarnog obrazovanja, s mogućnošću uvođenja pojačanog i dodatnog studija deficitarnih nastavnih predmeta u starijim razredima osnovnog obrazovanja,

  • uspostavu kreditnog sistema, modulacije studijskih programa i produbljenijeg upoznavanja jedne oblasti na nivou izbornih kolegija iz područja obaveznih nastavnih predmeta,

  • posmatranje, usmjeravanje i vođenje studenata umjesto klasičnog podučavanja koje je prevladalo nad oblicima istraživanja i inoviranja dosadašnjeg rada,

  • osposobljavanje za upotrebu savremenih dostignuća u području obrazovne i informacione tehnologije,

  • uvođenje interdisciplinarnih sadržaja, inkluzivnog odgoja i obrazovanja, rada u multikultularnim grupama (u svrhu promoviranja ideje o univerzalnosti ljudskih prava,

  • njegovanje partnerskog odnosa i saradnje sa korisnicima Pedagoškog fakulteta.

Metodičko osposobljavanje za zvanje profesora razredne nastave obuhvaća: teorijske aspekte istraživanja, mentorske sate, njihovu analizu i samostalnu realizaciju svih aktivnosti koje proistižu iz Nastavnog plana i programa za razrednu nastavu u razrednoj nastavi.

Metodičke vježbe u osnovnim školama izvode se u grupama od pet studenata, sa širokim mogućnostima primjene najrazličitijih metoda i oblika rada koji omogućuju razvijanje kritičkog pristupa izvođenju nastave i organiziranju vannastavnih aktivnosti. Nastavnik, saradnik i studenti, kao članovi grupe, sudjeluju u svestranim oblicima analize u svrhu učenja koje omogućuje uporedivost studija Odsjeka za razrednu nastavu sa istovrsnim programima zemalja Evropske unije.

Utemeljeni studij Razredne nastave omogućuje uspješno integriranje u evropske procese obrazovanja i ostvarena dostignuća strategije odgoja i obrazovanja u svijetu. Redosljed upisa, realizacija programa, uvjeti i oblici polaganja ispita tokom studija i nakon odslušanih kolegija precizno su utvrđeni u priloženom Nastavnom planu.

Evaluacija nastavnog rada provodi se uvidom u ostvarene rezultate studenata i njihovim anketiranjem. Svaki nastavnik i saradnik vodi evidenciju o realizaciji obaveza i praćenju ostvarenih rezultata. Prodekan za nastavu prati dinamiku realiziranja nastavnih programa. Ispitni rokovi, predviđeni kalendarom Univerziteta u Sarajevu, određuju se kalendarom rada u akademskoj godini.

KRATAK PRIKAZ RAZVOJA ODSJEKA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ

Odsjek za predškolski odgoj je najmlađi odsjek na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu. Osnovan je školske 1974/75. godine, paralelno sa intenzivnim razvojem predškolskog odgoja u BIH, širenjem mreže predškolskih ustanova i brzim povećanjem obuhvata djece Institucionalnim predškolskim odgojem.

U toku svog trajanja odsjek je nekoliko puta inovirao nastavne planove i programe u skladu sa savremenim tendencijama u teoriji i praksi predškolskog odgoja u svijetu i kod nas.

Najznačajniju transformaciju Odsjek je doživio školske 2000/2001. godine produžavanjem dvogodišnjeg na četverogodišnji studij. Ova transformacija je bila odraz dugogodišnjih zahtjeva predškolskih radnika za mogućnošću daljeg školovanja, sticanje svih nivoa znanja, kao i za stjecanje potpune stručne kompetencije u širem polju profesionalnog djelovanja.

Transformacija je, također, bila u skladu sa svjetskim sistemom obrazovanja stručnjaka ovog profila i sa potrebom da se odgojno obrazovni rad podigne na visoki stepen u području struke i nauke.

Otvaranje nastavka studija na ovom odsjeku (školske 1998/99. godine) pružena je mogućnost svim onim koji su završili studij po programu dvogodišnjeg obrazovanja da se dokvalifikuju i steknu diplomu profesora predškolskog odgoja.

Najnovija transformacija u sklopu Bolonjske reforme omogućit će ovom profilu stručnjaka da i dalje napreduju u struci i da stjeću zanje magistra i doktora nauka u području predškolskog odgoja.

Promjene u strukturi Nastavnog plana i programa

1.1.

Promjene u strukturi Nastavnog plana i programa studija Predškolskog odgoja Pedagoškog fakulteta temelje se na principima reforme Univerziteta u Sarajevu, u skladu sa Bolonjskom deklaracijom i zajedničkom Deklaracijom ministara obrazovanaja od 19.6.1999. godine.Novi Nastavni plan i program zasnovan je na dosadašnjim iskustvima i zahtjevima u obrazovanju profesora predškolskog odgoja, koji će po završetku četvorogodišnjeg studija biti osposobljeni za odgojno-obrazovni rad u predškolskim ustanovama. Usklađen sa programima zemalja Evropske unije, novi program Pedagoškog fakulteta u Sarajevu omogućuje integriranje u evropske procese koji zahtijevaju efikasnije uključivanje u tržišne tokove rada.

1.2.

Osnovna polazišta novog Nastavnog plana i programa predškolskog odgoja proizlaze iz slijedećih zahtjeva za:

  • produženjem duge tradicije obrazovnog i odgojnog rada Pedagoškog fakulteta na području Bosne i Hercegovine (od 1945. godine, te u nekoliko docnijih faza njena transformiranja u novijem predratnom periodu do 1992. godine i u poslijeratnom periodu od 1992. godine do danas),

  • inoviranjem po uzoru na srodne nastavne programe u Evropi, u skladu sa evropskim i svjetskim standardima savremenog obrazovanja koje uvažava faktore kvaliteta, novog vrednovanja i mobilnosti studenata evropskih zemalja na svim nivoima studija, kao i poslije studija - u fazi zapošljavanja,

  • zadovoljavanjem savremenih potreba u obrazovanju profesora razredne nastave s kvalitetnijim obrazovno-odgojnim kompetencijama u devetogodišnjoj osnovnoj školi.

1.3.

Studenti imaju mogućnost upisa različitih izbornih kolegija koji će im osigurati fleksibilniji pristup srodnim programima studija drugih visokoškolskih ustanova.

1.4.

Sistem studiranja je utemeljen na dodiplomskom (četvorogodišnjem) i postdiplomskom-magistarskom (jednogodišnjem) studiju sa ukupnim brojem od 300 ECTS bodova (240 + 60). Pristup drugom ciklusu omogućen je nakon uspješno završenog prvog ciklusa.

1.5.

Na studij predškolskog odgoja mogu se upisati kandidati sa završenom srednjom školom u četvorogodišnjem trajanju i položenim kvalifikacionim ispitom. Eliminatorni elementi u okviru kvalifikacionog ispita su:

  1. Eventualne indikacije o teškoćama koje ometaju studij i bavljenje nastavničkom profesijom;

  2. Govorne smetnje;

  3. Daltonizam i

  4. Nezadovoljavajući broj bodova na kvalifikacionom ispitu.

1.6.

Struktura nastavnog plana urađena je u skladu sa odredbama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, zahtjevima Nastavnog plana i inicijalnog programa za predškolski odgoj, te istraživanja proisteklih iz uvida u dosadašnji rad i iskazane potrebe studenata u skladu sa evropskim preporukama i dostignućima znanosti i profesionalne (pedagoške i metodičke) prakse.Nastavni plan četvorogodišnjeg studija predškolskog odgoja sadrži obavezne (opće i stručne ) predmete, izborne predmete i profesionalnu pedagošku i metodičku praksu.

Profesionala praksa studenata

  • profesionala pedagoška praksa studenata u okviru nastavnih predmeta: Opća pedagogija, Didaktika i Predškolska pedagogija

  • metodička praksa u okviru pojedinih metodika odgojno obrazovnog rada

Profesionalna praksa se realizira u skladu sa Pravilnikom o realizaciji profesionalne prakse. Obim profesionalne prakse prikazan je u priloženom Nastavnom planu i programu. Metodička praksa u predškolskim ustanovama izvodi se u grupama od 5 studenata što omogućava visok stepen individualizacije u obuci studenata. U okviru metodičke prakse studenti posmatraju rad i aktivnosti sa djecom odgajatelja u grupi, te se osposobljavaju za konstruktivnu evaluaciju rada odgajatelja, svog rada i rada svojih kolega.

1.7. Način polaganja ispita:

Ispiti se polažu usmeno, pismeno i praktično. U Nastavnom planu (u prilogu) uz svaki nastavni predmet naznačen je i način polaganja ispita.

2. Ocjenjivanje i vrednovanje

Vrši se u skladu sa ETCS skalom ocjenama : A, B, C, D, E, F.

Prolazne su ocjene : A, B, C, D, E.

Nije prolazna ocjena F. Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom kako slijedi:

a) 10 (A) izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova

b) 9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85- 94 bodova

c) 8 (C) prosječan, sa primijetnim greškama, nosi 75-84 bodova

d) 7 (D) općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova

e) 6 (F) zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova

f) 5 (F, FX) ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

U slučaju da nijedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.

2.1. Struktura ocjene

U generaciji sa više od dvadeset studenata, koji su uspješno završili sve predviđene obaveze iz Programa studija, treba da odgovara normalnoj raspodjeli:

OCJENA A približno 10 % ukupnog broja studenata

OCJENA B približno 25 % ukupnog broja studenata

OCJENA C približno 30 % ukupnog broja studenata

OCJENA D približno 25 % ukupnog broja studenata

OCJENA E približno 10 % ukupnog broja studenata

3. Stručno ili akademsko zvanje koje student stječe završetkom dodiplomskog studija

Bakalaureat/ Bachelor predškolskog odgoja 

4. Akademski naziv koji se stječe završetkom jednogodišnjeg postdiplomskog (magistarskog) studija 

Magistar predškolskog odgoja 

5. Redosljed upisa i izvedbe 

Redosljed upisa i izvođenja programa, kao i sticanje uslova za upis u naredni semestar predviđen je Nastavnim planom za svaku studijsku godinu (vidi plan). Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija, predmeta. 

6. Evaluacija nastavnog rada 

Praćenje uspješnosti nastave provodi se:

  • uvidom u postignuća studenata

  • anketiranjem studenata

Svaki nastavnik i saradnik kao realizator programa vodi evidenciju o realizaciji obaveza i praćenju postignuća studenata. Prodekan za nastavu prati dinamiku realizacije

Odsjek za Kulturu življenja i tehnički odgoj

ODSJEK ZA KULTURU ŽIVLJENJA I TEHNIČKI ODGOJ

UVOD

1.1 Promjene u strukturi Nastavnog plana i programa studija Kulture življenja i tehničkog odgoja Pedagoškog fakulteta temelje se na principima reforme Univerziteta u Sarajevu, u skladu sa Bolonjskom deklaracijom i zajedničkom Deklaracijom ministara obrazovanaja od 19. 6. 1999. godine.

Novi Nastavni plan i program zasnovan je na dosadašnjim iskustvima i zahtjevima u obrazovanju profesora kulture življenja i tehničkog odgoja, koji će po završetku četvorogodišnjeg studija biti osposobljeni za odgojno-obrazovni rad u predmetnoj nastavi devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Usklađen sa programima zemalja Evropske unije, novi program Pedagoškog fakulteta u Sarajevu omogućuje integriranje u evropske procese koji zahtijevaju efikasnije uključivanje u tržišne tokove rada.

1.2 Osnovna polazišta novog Nastavnog plana i programa kulture življenja i tehničkog odgoja proizlaze iz slijedećih zahtjeva za:

  • produženjem duge tradicije obrazovnog i odgojnog rada Pedagoškog fakulteta na području Bosne i Hercegovine (od 1945. godine, te u nekoliko docnijih faza njena transformiranja u novijem predratnom periodu do 1992. godine i u poslijeratnom periodu od 1992. godine do danas),
  • inoviranjem po uzoru na srodne nastavne programe u Evropi, u skladu sa evropskim i svjetskim standardima savremenog obrazovanja koje uvažava faktore kvaliteta, novog vrednovanja i mobilnosti studenata evropskih zemalja na svim nivoima studija, kao i poslije studija - u fazi zapošljavanja,
  • zadovoljavanjem savremenih potreba u obrazovanju profesora razredne nastave s kvalitetnijim obrazovno-odgojnim kompetencijama u devetogodišnjoj osnovnoj školi,
  • reguliranjem problema deficitarnosti nastavnog osoblja u predmetnoj nastavi Bosne i Hercegovine, u skladu sa važećim Zakonom o osnovnom obrazovanju.

1.3 Studenti imaju mogućnost upisa različitih izbornih kolegija koji će im osigurati fleksibilniji pristup srodnim programima studija drugih visokoškolskih ustanova.

1.4 Sistem studiranja je utemeljen na dodiplomskom (četvorogodišnjem) i postdiplomskom-magistarskom (jednogodišnjem) studiju sa ukupnim brojem od 300 ECTS bodova (240 + 60). Pristup drugom ciklusu omogućen je nakon uspješno završenog prvog ciklusa.

1.5 Na studij kulture življenja i tehničkog odgoja mogu se upisati kandidati sa završenom srednjom školom u četvorogodišnjem trajanju i položenim kvalifikacionim ispitom. Eliminatorni elementi u okviru kvalifikacionog ispita su: 1.  Eventualne indikacije o teškoćama koje ometaju studij i bavljenje nastavničkom profesijom; 2. Govorne smetnje; 3. Daltonizam i 4. Nezadovoljavajući broj bodova na kvalifikacionom ispitu.

1.6 Struktura nastavnog plana urađena je u skladu sa odredbama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, zahtjevima Nastavnog plana i inicijalnog programa za kulturu življenja i tehnički odgoj, te istraživanja proisteklih iz uvida u dosadašnji rad i iskazane potrebe studenata u skladu sa evropskim preporukama i dostignućima znanosti i profesionalne (pedagoške i metodičke) prakse.

Nastavni plan četvorogodišnjeg studija kultur življenja i tehničkog odgoja sadrži obavezne (opće i stručne ) predmete, izborne predmete i profesionalnu pedagošku i metodičku praksu.

Nastavni plan omogućuje:

  • osposobljavanje studenata za realizaciju predmeta zastupljenih u starijim razredima osnovne škole (kultura življenja, tehnički odgoj),
  • kompatibilnost predloženog kurikuluma sa općim zahtjevima predmetne nastave,
  • teorijsku i praktičku pripremu za permanentno usavršavanje i njegovo promoviranje među roditeljima, učenicima i članovima šire zajednice,
  • usavršavanje pristupa školskom kurikulumu, organiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada,
  • pridavanje posebnog značaja nastavnoj praksi,
  • potenciranje različitih opcija studiranja u okviru primarnog obrazovanja, s mogućnošću uvođenja pojačanog i dodatnog studija deficitarnih nastavnih predmeta u starijim razredima osnovnog obrazovanja,
  • uspostavu kreditnog sistema, modulacije studijskih programa i produbljenijeg upoznavanja jedne oblasti na nivou izbornih kolegija iz područja obaveznih nastavnih predmeta,
  • posmatranje, usmjeravanje i vođenje studenata umjesto klasičnog podučavanja koje je prevladalo nad oblicima istraživanja i inoviranja dosadašnjeg rada,
  • osposobljavanje za upotrebu savremenih dostignuća u području obrazovne i informacione tehnologije,
  • uvođenje interdisciplinarnih sadržaja, inkluzivnog odgoja i obrazovanja, rada u multikultularnim grupama (u svrhu promoviranja ideje o univerzalnosti ljudskih prava,
  • njegovanje partnerskog odnosa i saradnje sa korisnicima Pedagoškog fakulteta (od 1994.godine imamo uspješnu saradnju sa Pedagoškim fakultetom Univerziteta u Ljubljani).

Profesionala praksa studenata

  • metodička praksa u okviru pojedinih metodika odgojno obrazovnog rada (Metodika nastave kulture življenja i Metodika nastave tehničkog odgoja)

Profesionalna (metodička) praksa se realizira u skladu sa Pravilnikom o realizaciji profesionalne prakse. Obim profesionalne prakse prikazan je u priloženom Nastavnom planu i programu.

Metodička praksa u školskim ustanovama izvodi se u grupama od 5 studenata što omogućava visok stepen individualizacije u obuci studenata. U okviru metodičke prakse studenti posmatraju rad i aktivnosti nastavnika sa učenicima u razredu, te se osposobljavaju za konstruktivnu evaluaciju rada nastavnika, svog rada i rada svojih kolega.

Pored zastupljenih predmeta student se uključuje u izradu završnog dodiplomskog rada u VIII semestru studija.

1.7 Način polaganja ispita

Ispiti se polažu usmeno, pismeno i praktično. U Nastavnom planu ( u prilogu ) uz svaki nastavni predmet naznačen je i način polaganja ispita.

2. Ocjenjivanje i vrednovanje

Vrši se u skladu sa ETCS skalom ocjenama : A,B,C,D,E,F

Prolazne su ocjene : A,B,C,D,E.

Nije prolazna ocjena F.

Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom kako slijedi:

  1. 10 (A) – izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova
  2. 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85 – 94 bodova
  3. 8 (C) – prosječan, sa primijetnim greškama, nosi 75 – 84 bodova
  4. 7 (D) – općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65 – 74 bodova
  5. 6 (F) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova
  6. 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

U slučaju da nijedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.

3. Struktura ocjene

U generaciji sa više od dvadeset studenata , koji su uspješno završili sve predviđene obaveze iz Programa studija , treba da odgovara normalnoj raspodjeli:

OCJENA A približno 10 % ukupnog broja studenata

OCJENA B približno 25 % ukupnog broja studenata

OCJENA C približno 30 % ukupnog broja studenata

OCJENA D približno 25 % ukupnog broja studenata

OCJENA E približno 10 % ukupnog broja studenata

4. Stručno ili akademsko  zvanje koje student stječe  završetkom dodiplomskog studija

  • Bakalaureat/ Bachelor kulture življenja i tehničkog odgoja

5. Akademski naziv koji se stječe završetkom jednogodišnjeg postdiplomskog (magistarskog)  studija:

  • Magistar kulture življenja
  • Magistar tehničkog odgoja
  • Magistar kulture življenja i tehničkog odgoja

6. Redosljed upisa i izvedbe

Redosljed upisa i izvođenja programa , kao i sticanje uslova za upis u naredni semestar  predviđen je Nastavnim planom za svaku studijsku godinu (vidi plan). Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija nastavnog predmeta.  

7. Evaluacija nastavnog rada

Praćenje uspješnost nastave provodi se :

  • uvidom u postignuća studenata
  • anketiranjem studenata

Svaki nastavnik i saradnik kao realizator programa vodi evidenciju o  realizaciji obaveza i praćenju postignuća studenata. Prodekan za nastavu prati dinamiku realizacije.

Pedagoški fakultet Sarajevo